Izborna pravda: ovde, danas i sutra

Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) je sproveo sveobuhvatnu analizu procesa rešavanja izbornih sporova koja je pokazala da postoji efikasno rešavanje sporova i žalbi uz široko i adekvatno postavljeno pravo na prigovor i žalbu kao i dostupnost obrazloženih odluka, ali i da postoje rizici od kratkih rokova za rešavanje žalbi i sporova kao i neadekvatna primena pravnih lekova. Analiza pokazuje i da politički karakter izborne administracije umanjuje nezavisnost arbitra u procesu rešavanja izbornih sporova kao i da, bez obzira na javnost odluka Republičke izborne komisije i Upravnog suda, transparentnost nije potpuna zbog nemogućnosti pristupa svim informacijama u realnom vremenu i netransparentnosti u radu lokalnih izbornih komisija.

CeSID je uradio i istraživanje javnog mnjenja koje je pokazalo da 76% građana ne zna da imaju pravo da podnesu prigovor, 84% građana ne zna da to pravo imaju podnosioci izbornih lista, a čak 89% građana ne zna da to pravo imaju kandidati na izbornim listama. Tek svaki deseti građanin zna kako se podnosi prigovor. Skoro trećina građana (31%) pokazuje određenu skepsu ka zagarantovanosti tajnosti glasanja, među kojima 12% građana smatra da tajnost glasanja nije zagarantovana, dok je 18% građana na stanovištu da je tajnost donekle zagarantovana, ali ne i u potpunosti.

Neke od promena koje CeSID predlaže su:

  1. da RIK utvrđuje povrede i po sopstvenoj inicijativi (ex officio) na sve faze izbornog procesa
  2. uvođenje Opšteg uputstva kojim se uređuje postupanje u određenoj, posebnoj vrsti predmeta (shodno članu 25, stav 2 Zakona o javnom tužilaštvu), od strane Republičkog javnog tužioca a na predlog kolegijuma Republičkog javnog tužilaštva
  3. razmotriti mogućnost da se rok za podnošenje prigovora propiše na drugačiji način u odnosu na postojeći pravni okvir, tako što bi se predvideli rokovi subjektivne prirode – 24h od saznanja za učinjenu povredu ili propust
  4. razmotriti i sprovesti participativnu, sistemsku i koherentnu reformu Krivičnog zakonika u delu krivičnih dela protiv izbornih prava
  5. organizovati i sprovoditi edukativne kampanje za birače i informisanje javnosti o tome kako koristiti mehanizme u zaštiti izbornog prava i kako pristupiti procesu odlučivanja o žalbama.

Analizu „Izborna pravda: ovde, danas i sutra“ možete preuzeti na ovom linku.