Predsednički izbori u Ukrajini- impresije CeSID-ovih posmatrača

Autorka: Ivona Živković, CeSID

Prošlo je tačno 27 godina od proglašenja nezavisne države Ukrajine i uvođenja višepartijskog sistema, odnosno stvaranja mogućnosti za sve punoletne građane ove bivše sovjetske republike, da svojevoljno biraju predsednika. Ukrajina je zemlja koja je pozicionirana na samom istoku Evrope, sa populacijom od preko 42 miliona stanovnika i površinom od preko 600 hiljada kvadratnih kilometara.

Društveni kontekst

Prema izveštaju Freedom House[1] Ukrajina se svrstava u delimično slobodne zemlje. Naime, nalazi se u sredini skala koje iskazuju političke i civilne slobode. Takođe, kako izveštaj ukazuje, ovo je zemlja koja se i dalje bori sa izrazito raširenom korupcijom, te se čini da mehanizmi za borbu sa ovom pojavom nisu dovoljno efikasni. Pored toga, navodi se značajan broj slučajeva ugrožavanja sloboda govora, pa su tako napadi na novinare i predstavnike civilnog sektora relativno česti i često ostaju nekažnjeni ili čak nezabeleženi.

Treba istaći da ovo zemlja koja je od 2004. godine prošla kroz nekoliko izrazito turbulentnih procesa od kojih pojedini i dalje traju:

  • „Pomorancheva Revolutsiya“ („Narandžasta revolucija“) koja se ogledala u seriji mirnih štrajkova, demonstracija i protesta koji su trajali od novembra do decembra 2004. godine, a čiji povod je bio podrška kandidatu Viktoru Jušenku, nakon predsedničkih izbora iste godine.
  • Euromaidan (u Ukrajini poznatija kao „Revolucija dostojanstva“) prvenstveno mirni protesti protiv odluke tadašnjeg državnog vrha da odbije potpisivanje sporazuma sa Evropskom unijom, što je od strane ukrajinskog naroda bilo protumačeno kao direktna kooperacija sa Ruskom Federacijom. Nažalost, eskalacijom prvobitno mirne situacija, povećanjem ovlašćenja policije, mirni protesti ubrzo su prerasli u oružani sukob između policije i protestanata u kojima je stradalo nekoliko desetina civila i policajaca.
  • Aneksija Krima od strane Ruske Federacije- i dalje nestabilno stanje na samom istoku zemlje, koje traje još od 2014. godine, tačnije od Ruske invazije na Krim, referenduma i konstantne prisutnosti naoružanih separatista u oblasti Donbas.

Politički kontekst

  1. marta 2019. godine održan je prvi krug predsedničkih izbora na kojima je narod Ukrajine birao šefa države. S obzirom na činjenicu da je u opticaju bilo 39 kandidata, mogli bismo reći da se barem u tom smislu, ovaj proces bio demokratski. Međutim, kako su politički analitičari pretpostavljali, a donekle se obistinilo i u praksi, borba u glavnom političkom ringu vođena je između Vladimira Zelenskog, i dalje aktuelnog predsednika Petra Porošenka i Julije Timošenko, s tim da je prema anketama javnog mnjenja Zelenski imao najveće šanse za pobedu. Svoje pravo glasa na dan izbora iskoristilo je oko 63% Ukrajinaca upisanih u birački spisak, dok rezultati prvog kruga idu u prilog kandidata Vladimira Zelenskog, koji je osvoji gotovo dvostruko više glasova u odnosu na drugoplasiranog Petra Porošenka (30,24% za Zelenskog u odnosu na 15,95 za Porošenka) [2]. Sledeći, tačnije drugi krug izbora, bio je zakazan je za 21. aprili, na kome su koplja ukrstiti dva kandidata sa osvojenim najvećim brojem glasova u prvom krugu izbora, odnosno Zelenski i Porošenko. Rezultati poslednjeg kruga doneli su pobedu Zelenskom sa osvojenih preko 70 % glasova birača.

Opšte napomene

  • Građani Ukrajine pretežno koriste pasoš kao identifikacioni dokument na dan glasanja
  • Pravo da bude izabran za predsednika Ukrajine ima pojedinac koji je navršio 35 godina na dan izbora, koji ima pravo glasa, poznaje ukrajinski jezik i ima prijavljeno boravište na teritoriji Ukrajine u proteklih deset godina.

Izborna administracija

Ukrajinska izborna administracija, kao i većina drugih, ima jasnu trostepenu hijerarhiju. Na samom vrhu nalazi se Centralna izborna komisija (Central Election Commission- u daljem tekstu CEC), koja je zadužena za monitoring čitave teritorije Ukrajine. Potom sledi oblasna izborna komisija (District Election Commissions- u daljem tekst DEC) zadužena za zasebne oblasti i na samom dnu hijerarhije okružne izborne komisije (Precinct Electional Commissions- u daljem tekstu PEC) zadužene za posebne okruge.

Izborni dan

Prvo zaduženje svakog STO tima (Short Time Observers), koji se sastoji iz od dva posmatrača (pri čemu se vodi računa o rodnoj i nacionalnoj raznovrsnosti) i prevodioca, je da prisustvuju otvaranju jednog izbornog mesta. Tom prilikom posmatrači popunjavaju formular vezan za otvaranje biračkog mesta koji podrazumeva nadgledanje procesa zapečaćivanja biračkih kutija, popunjavanja kontrolnih listića i njihovih ubacivanja u biračke kutije.

Broj stacionarnih i mobilnih biračkih kutija, kao i posebnih paravana uz pomoć kojih se obezbeđuje tajnost glasanja, propisan je na osnovu broja birača koji su upisani u birački spisak na konkretnom biračkom mestu. Biračke kutije su providne, dok su paravani na svim biračkim mestima, posećenim u toku izbornog dana, bili u bojama ukrajinske zastave (pretežno plave sa žutim).

Veoma zanimljiv jeste izgled samih glasačkih listića, s obzirom da je zbog broja kandidata njihova dužina bila oko metar. Pored toga, na vrhu listića nalazi se kontrolni kupon koji se ocepljuje prilikom predaje listića glasaču. Kontrolni kupon se popunjava sa neophodnim podacima glasača i potpisuje od strane člana izborne komisije i glasača.

Na kraju izbornog dana, STO tim bira biračko mesto na kome će posmatrati proces zatvaranja biračkog mesta i brojanje glasova. Proces brojanja glasova teče uobičajenim tokom, odnosno ne postoje značajne razlike u odnosu na sistem brojanja glasova u Srbiji. Dakle, tačno u 20 h biračko mesto se zatvara i otpočinje se sa brojanjem glasova. Nakon toga, glasački listići se pakuju u posebne koverte, gde se izdvajaju koverte za nevažeće i ne upotrebljene listiće, dok se za svakog kandidata listići pakuju u zasebne koverte.

Nakon završenog procesa brojanja glasova i popunjenih protokola, zapakovane koverte sa glasačkim listićima pakuju se u posebne kutije, koje se potom posebnim vezicama zatvaraju i pečate. Zatim, zapakovani materijal se u pratnji policije nosi u DEC gde se prisustvuje procesu predaje izbornog materijala i usvajanja protokola. Takođe, veoma zanimljiv jeste proces usvajanja protokola koji se sastoji iz čitanja izbornih rezultata sa konkretnog biračkog mesta, nakon čega se protokol izglasava podizanjem ruke ostalih prisutnih u prostoriji.

Generalno posmatrano čitav proces prošao je veoma mirno, izuzev situacije u DEC-u za koju treba napomenuti da je bila, u najmanju ruku, haotična. Tačnije bilo je jasno odsustvo organizacije i velikog broja ljudi, što je na određenim mestima uticalo na transparentnost samog procesa.

Kada su u pitanju nepravilnosti koji su uočene, one su se na većini biračkih mestima koje smo posetili ogledale u nedostatku stacionarnih biračkih kutija i paravana ( u odnosu na broj registrovanih glasača na biračkom mestu). Jedina veća nepravilnost koju smo primetili dogodila se na prvom biračkom mestu, odnosno biračkom mestu na kojem smo izabrali da posmatramo otvaranje samog procesa glasanja. Naime, biračkom odboru nije bio uručen kompletan izborni materijal, tačnije nije im dostavljen dovoljan broj kontrolnih listića. Odluka članova biračkog odbora bila je da svojeručno ispišu kontrolne listiće, koji su potom potpisani i ubačeni u glasačke kutije. Na ovaj način prekršen i protokol i izvršen značajan uticaj na transparentnost samog procesa.

Zaključno posmatrano izborni dan je na najvećem broju biračkih mesta prošao mirno, sa primećenim određenim brojem nepravilnosti od kojih su neke predstavljale značajno kršenje transparentnost i legitimiteta procesa. [3]

Slike koje se nalaze u nastavku ovog bloga predstavljaju zapažanja nekoliko posmatrača ENEMO misije u Ukrajini, te im se ovom prilikom zahvaljujemo na dozvoli da fotografije podelimo.

 

 

 

[1] https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2019/ukraine

[2] https://www.rferl.org/a/final-results-from-ukraine-presidential-election-give-zelenskiy-30-percent-of-vote/29860319.html

[3] https://www.osce.org/odihr/elections/ukraine/415733?download=true